Povijest


Osnivanje Čitalnice u Kastvu 27. 12 1866. – imalo je nesumnjiv utjecaj na razvoj ostalih čitaonica u Istri, na kvarnerskim otocima i u Primorju, među njima i Čitaonice “Halubajska zora” u Sv. Mateju, današnjem Viškovu, 1904.. Presudnu ulogu imao je učitelj Božo Dubrović. Pojedinosti u vezi s događajem osnivanja Čitaonice bilježi list “Naša sloga” u broju od 26. svibnja 1904. godine.


“Naša sloga” br. od 26. V. 1904.

U nedjelju 15. ovog mjeseca sastaše se naši prvaci kapelanije svetomatejske (općina Kastav) u rodoljubnoj kući gospodina Saršona Ivančića, da se pogovore o ustrojenju nove čitaonice. Tom prigodom pročitaše Pravila, odobriše ih i otposlaše Namjesništvu na potvrdu. Novu čitaonicu okrstiše liepim domaćim imenom “Halubajska zora” (onaj dio Kastavšćine zove se Halublje). Odmah na početku prijavilo se 30 članova, što domaćih, što izvanjskih “

Rad između dva svj. rata

U studenome 1918. Kastavštinu zaposjedaju talijanske vojne jedinice koje nastoje zatrti svaki trag nacionalnog i kulturnog identiteta. Knjige iz Čitaonice sklanjaju se u privatne kuće. Nakon Rapalskog ugovora i povlačenja talijanske vlasti, u razdoblju između dvaju ratova obnavlja se rad Čitaonice u istim prostorijama. Mještani vraćaju knjige, a mnogi daruju i vlastite. Pojačava se kulturni život, priređuju se dramske predstave, igrokazi, nastupi pjevačkog i tamburaškog društva. Prvi radioaparat nabavljen je 1927. godine, a ubrzo i kinoprojektor od 16 mm. Zasluga je to Milovana Jardasa- Fabrotovoga koji se brinuo o cjelokupnom poslovanju – nabavi inventara, izradi kulisa za priredbe te pretplati na tisak. Čitaonica je bila otvorena za posudbu knjiga nedjeljom od 10 do12 sati, no i izvan toga vremena omogućeno je čitanje novina. Pretplatom je pristizalo oko petnaest različitih listova, među kojima: Jutarnji list, Obzor, Novosti, Novi list, Jež, Koprive i dr. Među malobrojnim sačuvanim dokumentima o radu Čitaonice nalazimo Popis društava Kastavštine iz 1929. godine, u kojem se navodi da je predsjednik Hrvatske čitaonice u Svetom Mateju bio Tone Trinajstić, tajnik Anastazije Ružić, a blagajnik Ivan Jardas. U tom razdoblju djelovanja Čitaonica ponovno mijenja naziv, ističe se njezin nacionalni karakter, kao i svrha: naobrazba članova čitanjem i predavanjem, isporučivanje knjiga, gajenje pjevanja i glazbe, te priređivanje javnih zabava. U sljedećem dostupnom dokumentu iz 1931. godine Spisak čitaonica i prosvjetnih udruženja u području Sreskog načelstva u Kastvu, spominje se naziv Narodna čitaonica “Halubljan” Sveti Matej, pa je očito da je Čitaonica pod utjecajem jugoslavenskog režima izgubila hrvatski predznak u nazivu. Sličan popis iz 1933. godine u nazivu Narodna knjižnica i čitaonica “Halubljan” ističe i knjižničnu djelatnost. Iz tog dokumenta doznaje se da je Knjižnica imala 591 knjigu, da je u društvenom vlasništvu te da je knjižničar bio Anton Kalčić, a predsjednik Anastazije Ružić.

Knjižnica 1936. godine ima fond od 769 knjiga, od čega 461 “zabavnu” i 308 “poučnih”. Knjige se posuđuju isključivo članovima Knjižnice na vrijeme od mjesec dana, uz nadoknadu od 0,50 dinara po svesku. Članarina je iznosila 4 dinara, a tim su se novcem kupovale nove knjige. Oštećene knjige nosile su se na popravak u knjigovežnicu na Sušaku. Nakon Antona Kalčića, knjižničar je bio Franjo Mladenić, a u razdoblju od 1936. do 1941. učiteljica Zdravka Tepeš.

Prvi koraci obnove
Početkom II. sv. rata, 1941. g., knjižnična, kao i ukupna kulturna djelatnost, zamire. Knjige su ponovno povjerene mještanima na čuvanje, no dio ih je ipak tijekom rata uništen.

Stanovnicima današnje Općine Viškovo knjižnične usluge ponuđene su tek 1969. godine kada počinje raditi bibliobus Gradske knjižnice Rijeka, koji opslužuje tamošnja naselja do 1996. godine. Te godine, zbog problema financiranja, prestaje s obilaskom područja izvan Grada Rijeke.

Od knjižnice do Ustanove
U Viškovu je 1991. godine osnovano Povjerenstvo Matice hrvatske na čelu s pok. Antom Vučemilom, prof. Među glavnim zadacima ističe se pokretanje knjižnične djelatnosti. Članovi Povjerenstva animirali su brojne ustanove i pojedince za donacije knjiga. Od mještana je prikupljeno i nekoliko desetaka naslova iz prvih godina djelovanja Čitaonice “Halubajska zora”. Obnovljena Knjižnica “Halubajska zora” s fondom od 821 knjigom, svečano je otvorena 17. svibnja 1992. u nazočnosti akademika Nedjeljka Fabrija te brojnih čakavskih pjesnika i uzvanika.

Za rad Knjižnice osigurana je manja prostorija u zgradi Općine. Poslove knjižničara do polovice 1999. godine obavljala je učiteljica Rozalija Šijanec, četiri sata u tjednu. Premda u tom razdoblju rad knjižnice još uvijek nije profesionaliziran, iznimno je važan zbog više razloga: knjižnična se djelatnost, zahvaljujući volonterskom radu, entuzijazmu i uloženom trudu skupine građana, obnavlja nakon pedeset godina, stvoren je temeljni fond od oko 3 000 knjiga i započeto je kontinuirano financiranje nabave građe iz općinskog proračuna.

Slijedom primjene novog Zakona o knjižnicama, na poticaj matične službe, Općina Viškovo donosi odluku o profesionalizaciji djelatnosti. Ogranak Matice hrvatske, pod čijim je okriljem knjižnica osnovana, izražava spremnost da cjelokupan knjižni fond ustupi budućoj ustanovi. Za privremenu ravnateljicu imenovana je Branka Miočić, dipl. knjižničarka, koja je nakon osamostaljivanja knjižnice 30. prosinca 1999. izabrana za ravnateljicu. Ponovno se aktualizira pitanje odgovarajućeg prostora za rad buduće ustanove. Prvi razgovori predstavnika Općine i matične službe Gradske knjižnice Rijeka o tome vođeni su 1996. u sklopu projekta izgradnje poslovno-kulturnog centra u središtu Općine, do čije realizacije nije došlo. Početkom 1999. godine, kao privremeno rješenje, uređuje se prostor pomoćne zgrade pokraj osnovne škole, veličine 42 m2 u koji se Knjižnica preseljava u kolovozu.

Istodobno se, zbog nedostatka odgovarajućeg prostora u općinskom središtu, kao moguće konačno rješenje nameće prostor nekadašnje trgovine u prizemlju društvenog doma u Marinićima, najvećem naselju Općine. U suradnji s Gradskom knjižnicom Rijeka, pristupa se sociološkom istraživanju i izradi Elaborata o smještaju, sadržajima i uslugama knjižnice Općine Viškovo.

Nakon provedenog istraživanja i analize, Elaborat je ponudio sljedeće podatke: osnovne pokazatelje o stanovništvu Općine, gospodarstvu i njezinu budućem razvoju, potrebe stanovnika za knjižnicom, pregled razvoja i trenutačno stanje knjižnične djelatnosti na području Općine, podatke o učlanjenosti stanovništva u općinsku knjižnicu i ostale knjižnice, posebice Gradsku knjižnicu Rijeka, te na temelju provedenog anketnog istraživanja, mišljenje stanovnika Općine o njihovoj knjižnici i stav u vezi s njezinim mogućim smještajem u Mariniće. Posebno je značajan dio Elaborata koji, na temelju primjera knjižnica i knjižničnih sustava narodnih knjižnica, obrazlaže prijedlog organizacije i budućeg djelovanja Narodne knjižnice i čitaonice “Halubajska zora” s osnovnim prostornim i kadrovskim pretpostavkama te posebnim naglaskom na: izgradnju fonda, osiguravanje dostupnosti fondu, OPAC-sustav, uspostavljanje informacijsko-referalne djelatnosti knjižnice, njezinih edukacijskih funkcija, kao i programske djelatnosti, posebice za djecu i mlade. Kako je mišljenje stanovnika bilo pozitivno, početkom 2003. započinje uređenje budućeg prostora Knjižnice. Novouređeni prostor otvorio se za korisnike 19. rujna 2003. godine. Prostor veličine 180 m2 podijeljen je u nekoliko funkcionalnih cjelina: središnji informativno-posudbeni punkt, prostor za smještaj građe za odrasle korisnike, odjeljak za djecu i mlade s kutkom za predškolce, čitaonica novina i časopisa i prostor za studijski rad. Hodnik je opremljen zidnim vitrinama za manje izložbe knjižne građe i drugog materijala. U sufinanciranju projekta sudjelovalo je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske s ukupno 350.000,00 kn za adaptaciju i opremanje.

Od trenutka osamostaljivanja Knjižnica je u razmjerno kratkom vremenu usustavila rad prema pravilima struke, a početkom 2001. godine potpuno se automatizirala cirkulacija građe. Korisnicima je od ožujka 2001. godine omogućeno pretraživanje interneta.

Knjižnična se građa neprestano, zahvaljujući redovitu priljevu sredstava iz općinskog proračuna i Ministarstva kulture, obogaćuje novim naslovima. Posebna pažnja pridaje se izboru građe za referentnu zbirku te nabavi građe na novim medijima. Postupno se oblikuje i zavičajna zbirka. Budući da je broj knjiga po stanovniku još uvijek svega 0,8, potrebna su pojačana ulaganja u izgradnju knjižničnog fonda, posebice u uvjetima kad Knjižnica djeluje na dvije lokacije.

Preseljenjem u novi prostor planiralo se jačanje postojećih usluga i programa i uvođenje novih. Velika zainteresiranost građana za korištenje uslugama knjižnice najbolji je pokazatelj opravdanosti ulaganja.

Ljiljana Črnjar
voditeljica županijske matične službe, Gradska knjižnica Rijeka
(Iz publikacije iste autorice Narodne i školske knjižnice Primorsko-goranske županije: pogled županijske matične službe, Rijeka, Gradska knjižnica Rijeka 2004.